Diljem Kotorske biskupije proslavljena svetkovina Marijina Uznesenja

Vjernici Kotorske biskupije oduvijek su gajili posebnu pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji kojoj su u ovoj biskupiji posvećene brojne crkve. Najveći marijanski blagdan, svetkovina Uznesenja Marijina u nebesku slavu – Velika Gospa i ove je godine osobito svečano proslavljen u biskupijskim marijanskim svetištima: na otoku Gospe od Škrpjela, otoku Gospe od Milosti i u nekadašnjoj benediktinskoj opatiji Ratac.

Svetkovina Velike Gospe u Ratačkom svetištu

Marijansko svetište Ratac i ove godine je dočekalo brojne vjernike u ozračju svečanog slavlja. Sv. misu u 10 sati predvodio je don Milidrag Janjić uz koncelebraciju don Dejana Turze, upravitelja svetišta. Bila je to prigoda da se na Ratcu okupe brojni vjernici iz Bara i okolice.

Don Milidrag se je u svojoj propovijedi najprije osvrnuo na povijest toga drevnog marijanskog svetišta, čiji ostaci sežu u 5. i 6. st. iako dokumentirani spomen postoji tek iz 1247. kada na tom mjestu svoju opatiju osnivaju benediktinci. Titul sv. Mihaela arkanđela opatija mijenja u 13. st. dolaskom ikone sv. Marije u Ratac, čije je štovanje naglo raslo da bi vrlo skoro bila široko poznata. Sve do 1443. ikona Gospe Ratačke je čuvana u benediktinskoj opatiji, a od tada prelazi u barsku katedralu sv. Juraja u Starom Baru. Nakon pada Bara uslijed osmanskih provala 1571. gubi joj se trag. Postoji međutim tradicija da je ikona prenesena u samostan sv. Marije u Budvi.

Bez obzira na nedoumice oko odlaska benediktinaca s Ratca zna se da je nakon njihova odlaska samostan pretvoren u vojnu utvrdu kojom mještani Sušnja štite mjesto. Talijani u vrijeme II. svjetskog rata grade od samostanskog kamena bunkere za svoje topove. Koncem pedesetih godina prošlog stoljeća bivša JNA ruši obrambenu kulu.

Govoreći o svetkovini Uznesenja Blažene Djevice Marije, don Milidrag Janjić je pojasnio smisao blagdana. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara skoro koliko i samo kršćanstvo. Marija, uznesena na nebo dušom i tijelom, dala nam je primjer bogobojaznog i ispunjenog života. Danas su u svijetu brojna hodočasnička mjesta posvećena Mariji kamo se slijevaju rijeke ljudi tražeći Gospin zagovor i pratnju u vjerničkom životu. Upravo iz takvih hodočašćenja nastaju brojne pjesme posvećene Majci Božjoj. Jednu takvu pročitao je i don Milidrag posvećenu Gospi Ratačkoj.

Svojim pjevanjem euharistijsko su slavlje uzveličale Milosrdne sestre Svetoga Križa iz Bara.

Don Dejan Turza

Svetkovina Marijina Uznesenja na otoku Gospe od Škrpjela

Već od ranih jutarnjih sati, maleni umjetni otočić pred Perastom, podignut u Gospinu čast, bio je ispunjen brojnim vjernicima koji su hodočastili iz svih krajeva Kotorske biskupije, kao i Barske te Dubrovačke biskupije. Prva sveta misu u 6h služio je don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, a mise u 7 i 8 h služio je mons. Srećko Majić, peraški župnik i upravitelj svetišta. Sv. Misu u 10h predslavio je don Ivo Čorić, prčanjski župnik.

Središnje euharistijsko slavlje u 18h predslavio je mons. Ilija Janjić, kotorski biskup. Mons. Janjić je u propovijedi podsjetio na Marijin kip koji se čuva u svetištu Gospe od Milosti, a prikazuje Majku Kristovu u blagoslovljenom stanju te je naglasio važnost kršćanske obitelji i nužnost očuvanja kršćanskih obiteljskih vrijednosti ukorijenjenih u Božjim propisima i nauku Crkve. Biskup je energično pozvao vjernike da se vrate molitvi i sakramentalnim slavljima u crkvama, jer u suprotnom, crkve postaju muzejima. Također je naglasio važnost jedinstva među vjernicima i u kršćanskim obiteljima, jer svaki razdor, kako je kazao biskup, potječe od Sotone, razdjelitelja. Na koncu svoje propovijedi, kotorski biskup je pozvao okupljene na mir i jedinstvo: jedinstvo vjere i života moraju njegovati i klerici i laici, te na taj način očitovati i nasljedovati Marijine krjeposti.

Uz brojne hodočasnike od kojih su mnogi tradicionalno Školju došli u brodicama, jedna manja grupa vjernika je iz Kotora pješice hodočastila do Otočića krenuvši u ranim jutarnjim satima.

Ž. Pasković