Vanjska proslava Sv. Tripuna, zaštitnika grada Kotora i biskupije, redovito se slavi prve nedjelje nakon 3. veljače – liturgijskog spomena ovog sveca. Proslava se sastoji od programa prije svete mise čiji je glavni nositelj Bokeljska mornarica, a koji kulminira u izvedbi Kola sv. Tripuna pred katedralom, zatim slijedi sveta misa i nakon nje procesija s relikvijama ulicama grada, koja ove godine nije održana radi epidemioloških mjera.

Svečano zvonjenje katedrale, živopisne ženske i muške bokeljske nošnje, taktovi limene glazbe i mnoštvo hodočasnika iz svih krajeva biskupije kao i susjednih biskupija, od ranih su jutarnjih sati u Kotoru obznanili svečanost Vanjske proslave sv. Tripuna mučenika koja je ove godine pala u nedjelju 6. veljače.

Proslava je započela dolaskom podružnica Bokeljske mornarice koje je pred glavnim gradskim vratima dočekao kotorski odred. U 10 sati su članovi Bokeljske mornarice nakon svečane smotre, raporta i biskupova blagoslova, uz glazbenu pratnju Gradske muzike Kotor izveli čuveno Kolo Sv. Tripuna. Riječ je o jedinstvenom primjeru sačuvanog srednjovjekovnog katedralnog kola, koje izvode samo muškarci – „mornari“. Plesači međusobno povezani bijelim rupčićima izvode niz kompleksnih figura koje u sebi skrivaju simboliku pomorskog života ali simboliku zmije koja je element iz legendarija sv. Tripuna.

Nakon kola započela je sveta misa katedrali-bazilici sv. Tripuna, koju je predslavio kardinal Blase J. Cupich, nadbiskup metropolit američke nadbiskupije Chicago. Kardinal Cupich zadnjih je nekoliko tjedana boravio u brojnim biskupijama u Republici Hrvatskoj u kojima se nalaze projekti kojima je Američka biskupska konferencija odnosno Odbor za pomoć Crkvi u Istočnoj Europi s kardinalom Cupichem na čelu pružio svoju potporu. Konkretnu potporu kardinala Cupicha osjetila je i Kotorska biskupija s projektom adaptacije nekadašnje crkve Sv. Frana na Gurdiću za potrebe buduće biskupijske biblioteke, te je njegov dolazak prigodom Vanjske proslave doživjela kao izrazitu i rijetku čast.

Uz kardinala Cupicha i kotorskog biskupa Štironju, koncelebrirali su nadbiskup i metropolit splitski Marin Barišić, barski nadbiskup Rrok Gjonlleshaj, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, vrhbosanski nadbiskup mons. dr. Tomo Vukšić, mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski biskup Petar Palić, šibenski biskup Tomislav Rogić, biskup kotorski u miru Ilija Janjić, otpravnik poslova apostolske nuncijature u Sarajevu mons. Amaury Medina Blanco, te brojni svećenici i redovnici iz Kotora i susjednih biskupija iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prigodnu propovijed izrekao je mons. Tomo Vukšić.

Na početku euharistijskog slavlja, kotorski biskup mons. Ivan Štironja uputio je svoj pozdrav okupljenim biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, pripadnicima Bokeljske mornarice, kao i svim štovateljima sv. Tripuna, pravoslavcima i katolicima, domaćim i hodočasnicima. „Sv. Tripun je stigao u Kotor već 809. godine, prije 1213. godina. Prema višestoljetnom običaju njega slavi grad Kotor, cijela Kotorska biskupija, kao i Hrvati Boke rasuti po cijelom svijetu, koji se sv. Tripunu rado utječu, radosna srca Tripunovo kolo plešu i svijetom pronose njegovu slavu“, kazao je mons. Štironja i posebno pozvao na molitvu za mir u zemlji: „Molimo da se smire napetosti, nestanu tenzije, da pobjede opći interesi za dobro sviju.“

Mons. Tomo Vukšić  okupljene je vjernike uveo u homiliju prisjećanjem na prva kršćanska vremena koja su obilježena snažnim mnogobožačkim kultom rimske državne religije koja je predstavljala poseban izazov za kršćane koji nisu mogli iskazivati božansku čast rimskom caru niti štovati rimske bogove te su zbog toga bili prisiljeni podnijeti mučeništvo.

Nadbiskup Vukšić protumačio je kako Novi Zavjet i najstariji kršćanski spisi kao i brojni moderni jezici prve mučenike nazivaju „svjedocima“: „I prava je šteta što i u našem hrvatskom teološkom i duhovnom izričaju nije prevladalo to ime. Svjedoci! Martyres! Jasno, svjedoci za Krista. Jer po tomu jesu poticaj i primjer. Samo po svom svjedočenju, koje se naročito i ponajviše očitovalo u njihovoj vjernosti usprkos patnjama i smrti.“

Vjernost Kristovu nauku i život u skladu s kršćanskim moralom i u prošlosti je kao i danas izazivao različite učinke koji idu od odobravanja do progona: „Neka se kršćane i njihovu vjeru izvodilo pred grube sudove ovozemaljskih vladara. Čini se to na nekim stranama svijeta također u naše vrijeme, dok na drugim prevladava da se Isusova vjera izlaže pred sudove ideološke mržnje. Nekad pred sudove suprotstavljenoga javnog mnijenja. Neka je to u obliku prezira, odbacivanja, marginalizacije sa strane pojedinaca ili struktura. Neka kroz  promoviranje vrijednosnih sustava koji niječu Božje zakone. Nekad zbog naših slabosti kroz osobno obožavanje, kako često kažemo u svom jeziku, neke ili više vrednota ovog svijeta koje pretvaramo u neku vrstu osobnih ili kućnih božanstava. A nekad to čine cijela društva kroz donošenje zakona koji pretendiraju da svima osiguravaju slobodu mišljenja i naučavanja, kao i slobodu vjerske prakse i njezina očitovanja, a često osporavaju kršćanima i kršćanstvu propovijedati njihove vjerske istine i naučavati kršćanski moral.“

Ipak, kako je naglasio nadbiskup Vukšić, najgrublji su i najbolniji fizički progoni kršćana: „Nažalost, broj kršćana koji trpe zbog svoje vjere, iz godine u godinu raste, osobito u nekim arapskim, azijskim i afričkim zemljama. Tako je, na primjer, prema izvještaju međunarodne kršćanske organizacije Open Doors, od listopada 2020. do rujna 2021. u svijetu zbog vjere ubijeno 5898 kršćana, što je 1137 više nego godinu ranije.“ Kako je nadbiskup pojasnio, razlog zbog kojeg slavimo mučenike nije njihova patnja i nanesena bol, niti smrt, a kult prvih najstarijih mučenika vjere ujedno ima i povezujuću snagu među razdijeljenim kršćanima: „Ne nadahnjuje, dakle, patnja i smrt kršćanskih svjedoka, ni starih ni sadašnjih, nego njihova vjernost usred teških kušnja. Poticajna je i činjenica da su oni baština cijeloga kršćanstva. A sveti Tripun jedan je od štovanih u svim kršćanskim zajednicama koje prihvaćaju kult svetaca što, uostalom , dokazuje i tradicija ovoga grada. Tako su oni sveta poveznica među rastavljenom kršćanskom braćom i sestrama. Ali, također opomena i prijekor zbog te iste podijeljenosti koja je protivna Kristovoj volji sablazan je za svijet i velika smetnja širenju Evanđelja u svijetu

Nadbiskup Vukšić svoju je homiliju završio stihovima iz pjesme Kola sv. Tripuna koji pozivaju na zajedničku pobožnost i hvalu sv. Tripunu.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor katedrale-bazilike kojim je ravnala Anđela Homen, prof., uz orguljsku pratnju s. Dragice Kuštre. U liturgijskim čitanjima i Sveopćoj molitvi sudjelovali su Dario Brkanović, Dolores Fabian, Martina Saulačić Lompar i Marin Milošević, a otpjevni psalam izvele su Darija i Anđela Homen.

Euharistijskom slavlju prisustvovao je predsjednik općine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica skupštine Maja Mršulja, generalna konzulica Republike Hrvatske Jasminka Lončarević, predsjednik HNV-a Zvonko Deković, predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović te brojni predstavnici hrvatskih institucija u Crnoj Gori

Na kraju misnog slavlja, mons. Štironja zahvalio je svima koji su sudjelovali u vanjskoj proslavi kao i svim ostalim slavljima tijekom Tripundanskih svečanosti. Posebnu je zahvalu s poticajem biskup uputio članovima Bokeljske mornarice: „U ovom radosnom slavlju danas posebne molitve za vas poštovani članovi današnje Bokeljske mornarice, da ostanete vjerni, ne onoj tradiciji koju je silom nametnula bezbožna vlast nakon II. svjetskog rata, nego onoj tradiciji nastaloj iz srca liturgije i pobožnosti u čast sv. Tripuna. Neka se ono sveto i duhovno, što je pokretačka snaga Bokeljske mornarice ne pretvori u svjetovnu prolaznost i folklor, nego neka ostane trajno svjetlo i duhovni putokaz budućim naraštajima.“

Misa je završila molitvom i himnom pred svečevim moćima i blagoslovom sa Slavnom glavom (relikvijom sv. Tripuna).

Fotografije: Stevan Kordić

Facebook

Pinterest

Twitter

Linkedin