Misno slavlje uz tijelo sv. Leopolda Bogdana Mandića koje je izloženo u istoimenoj zagrebačkoj župi u Dubravi, u nedjelju 17. travnja predvodio je kotorski biskup Ilija Janjić.

Uz njega su u koncelebraciji bili provincijal Hrvatske kapucinske provincije i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, provincijal Venetske kapucinske provincije fra Roberto Genuin, provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto Gavrić, rektor svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića u Padovi fra Flaviano Gusella i gvardijan padovanskog kapucinskog samostana fra Marco Putin, generalni vikar Beogradske nadbiskupije fra Leopold Rochmes i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić.

Euharistijskom slavlju nazočili su i metropolit SPC zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić s đakonom Branimirom Jokićem, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, kao i izaslanstvo grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Nakon pozdrava domaćina fra Jure Šarčevića, uvodeći u slavlje biskup Janjić izrazio je radost što se nalazi pred neraspadnutim tijelom sv. Leopolda Bogdana Mandića, napomenuvši kako su se u trenutku početka mise u Zagrebu oglasila zvona katedrale Sv. Tripuna u Kotoru. Ta su zvona veliki pozdrav svima na ovom slavlju, kao i onima koji ga prate putem medija, rekao je biskup. Rekao je da mnoštvo vjernika koji su pohodili svečevo tijelo u zagrebačkoj katedrali, te sada u Dubravi “pokazuju koliko mi njega volimo”.

Na početku propovijedi biskup Janjić rekao je kako je zapravo najveća propovijed sam dolazak sveca u Zagreb, te izrazio nadu da će tijelo pohoditi i rodno mjesto Herceg Novi. Kratko se osvrnuo na Nedjelju Dobroga Pastira. Žetva je uvijek velika, a žeteoca malo, i možda su umorni, rekao je biskup, te molio: “Gospodine daj snage, jakosti svima koji rade na Tvojoj njivi da s radošću propovijedaju Božju riječ i slave Nebeskoga Oca”.

Spomenuvši Zaljev hrvatskih svetaca, Boku Kotorsku, istaknuo je da nas sve te ljepote svetosti vode k onoj najvećoj ljepoti, ka Bogu, a On kao da nas pita: “Radite li vi na ljepoti svoje duše?” Ljepota izlazi iznutra, a upravo tu nam je veliki učitelj sv. Leopold Bogdan Mandić koji voli sve bez razlika, jer je cijelog života nastojao oko jedinstva, o kojemu je i sam Isus Krist govorio “da bude jedno stado, i jedan pastir”.

Upućujući na snagu Duha Svetoga koja nam pokazuje put i nadahnjuje nas, rekao je kako nam je Bog dao upravo Duha branitelja, te uputio na Isusove riječi: “Idite u svijet, propovijedajte u moje ime”. Taj Duh Sveti osvojio je i našeg sv. Leopolda, i taj Duh Sveti treba osvojiti sve nas, a kad nas Duh Božji osvoji, onda ćemo biti spremni da budemo drukčiji. Onda ćemo imati snage da izbacimo iz sebe sve prepreke, i sve ono što smeta našem ljudskome odnosu, poput korupcija, rekao je propovjednik.

Na pitanje “kako će sve te nesavršenosti izaći iz nas da budemo novi ljudi, kako ćemo obući ovo odijelo milosti koje nam jedino Bog može dati”, odgovorio je kako se predstavnici Crkve kroz sva stoljeća trude da budu sa svojim narodom, da ih tješe, opominju, govore što je dobro, što je zlo. Sam Isus bio je najveći psiholog, i kada je govorio mnoštvu, On je bio kategoričan, ali kad je bio nasamo s pojedincem nije bilo veće blagosti.

Isus Krist bio je učitelj i našem Leopoldu, koji je postao prijatelj svakoga čovjeka koji je došao k njemu s velikim opterećenjem na duši, a nakon odrješenja postao novi čovjek. Toga nam je danas itekako potrebno; da nam predstavnik Crkve pomogne da iz sebe izbacimo zlo, jer nakon izbacivanja zla možemo s psalmistom zapjevati “da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim jer On je sa mnom”. Tako će život u obraćenosti u kojoj je osjetio Božje milosrđe, Božju Ljubav, biti velik.

Na kraju propovijedi biskup Janjić je sv. Leopoldu preporučio sve one koji još nisu progledali i koji hule na sveca. Prisutne je pak vjernike i sve one koji su pohodili tijelo preporučio zagovoru sveca, da im pomogne da izbace iz sebe sve ono što im smeta, te se tako približe Kristu, te da na “početku 21. stoljeća ne umremo u tami naših nevjera, nego da u našoj poniznosti poput sv. Leopolda možemo kleknuti i reći: Gospodine, smiluj se. Velik sam grešnik, ali tvoje milosrđe je veliko. Sveti Leopolde, pomozi nam da budemo novi ljudi, novi vjernici”.

Biskup je u molitvi vjernika posebno uputio molitvu Nebeskom Ocu, da po zagovoru sv. Leopolda poraste broj zvanja kako u našim biskupijama i redovničkim zvanjima, tako i u cijelome svijetu.

Nakon popričesne molitve, riječ zahvale predvoditelju slavlja, koncelebrantima, kao i vjernicima uputio je o. Šarčević.

Prije blagoslova biskup Janjić pozvao je vjernike da ne zaborave “da je naš sv. Leopold postao velik po euharistiji. Ona je bila izvor njegove snage, strpljivosti, i ona bi trebala biti izvor snage svima nama koji smo ranjeni”. U tom je kontekstu posebno istaknuo važnost nedjeljne mise.

Vjernike je pozvao da pohode Boku Kotorsku o blagdanima i proslavama koje će se održati sljedećih mjeseci. Posebno je istaknuo proslavu 850. godina posvete katedrale Sv. Tripuna u Kotoru. O toj će prigodi 17. rujna euharistijsko slavlje predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Podsjetio je kako je svaki dolazak ohrabrenje malobrojnoj zajednici u Boki kotorskoj, te zazvao zagovor sv. Leopolda da svugdje u svijetu procvjeta mir, radost i uzajamno poštovanje.

Euharistijsko slavlje pjevanjem su uveličali Mješoviti zbor “Anselmo Canjuga” župe sv. Leopolda Bogdana Mandića (Dubrava) i Mješoviti zbor župe sv. Mihaela (Dubrava). Dirigenti su bili Frane Kuss i Ivan Bete, a na orguljama Ivan Buljan.

Tijekom mise, počasnu stražu uz sarkofag s tijelom sv. Leopolda Bogdana Mandića držali su članovi Bokeljske mornarice 809 koji su prije mise otplesali Kolo sv. Tripuna uz pratnju Puhačkog orkestra Hrvatske vojske.

Prema trenutnim procjenama, tijelu sv. Leopolda je svoje štovanje izrazilo preko 200 000 ljudi, a današnji početak ispraćaja svečevog tijela u Sloveniju, bio je  prolongiran zbog neprekinutog naviranja vjernika koji su htjeli još jednom svoje molitve i zahvale uputiti omiljenom svecu.

Glavni izvor: IKA V – 179285/4; Fotografije: Dražen Zetić

Facebook

Pinterest

Twitter

Linkedin