Neraspadnuto tijelo Svetog Leopolda Mandića uskoro u Rimu

Kako je već ranije najavljeno, odredbom Svetog Oca Franje, posmrtni ostaci Sv. Leopolda Mandića i Sv. Pija iz Pietrelcine bit će izloženi javnom štovanju u Rimu od 3. do 11. veljače. Povod privremenoj translaciji svetačkih moćiju jest osobna odluka pape Franje kojom su ova dva sveca izabrana kao zaštitnici izvanredne Svete godine Milosrđa, te je njihovo cjelovito življenje kršćanske vjere, svjedočenje Božjeg milosrđa i ljubavi, te neumorno služenje braći po sakramentu pomirenja stavljeno kao primjer i nadahnuće vjernicima cjelokupne Crkve. O tom je događaju rektor svetišta sv. Leopolda Mandića u Padovi u intervjuu za Vatikanski radio rekao sljedeće: «Potpuno neplanirano i slučajno, ali dodao bih, djelom Providnosti, imao sam priliku razmijeniti koju riječ s papom Franjom na općoj audijenciji prošlog 22. travnja. Kada sam mu pokazao razglednicu sa slikom oca Leopolda, Sveti Otac mi je odmah rekao: ‘On će biti jedan od zaštitnika sljedećega Jubileja milosrđa’. Potom je dodao: ‘Ali i ti trebaš ispovijedati kao on!’. Gotovo uplašen, rekao sam mu da nastojim biti takav, ali da je teško oponašati jednog sveca…Tada mi je rekao: ‘Moraš reći svojoj subraći da trebaju ispovijedati kao on’. Ovo je doista jako lijepo, jer mi je otkrilo da papa Franjo poznaje oca Leopolda i njegov način, predlažući ga ne samo nama kapucinima, nego i svim ispovjednicima svijeta.» Fra Mauro Jöhri, generalni ministar reda Kapucina u okružnom pismu upućenom cijelom Franjevačkom redu također je predstavio papinu odluku: «Sveti otac je – piše fra Jöhri – zatražio od nas Kapucina da prenesemo u baziliku Sv. Petra relikvije dvojice naših svetaca koji su se najviše istakli u njihovoj službi ispovijedanja: sv. Leopolda Mandića i sv. Pija iz Pietrelcine. Oni su dvije ikone života predanih na bezuvjetan način službi navještanja božanskog milosrđa. Papin zahtjev nam je učinio iznimnu čast i od sada postao snažan poticaj da se posvetimo s obnovljenim zauzimanjem ovoj službi, bilo u našim crkvama bilo na mjestima gdje smo pozvani tu službu vršiti.»

Sve pripreme za prijenos tijela Sv. Leopolda koje su započele prije nekoliko mjeseci uspješno su privedene kraju. Nakon ekshumacije iz grobnice u kojoj svečevo tijelo počiva od 1963. g., relikvije su podvrgnute stručnoj analizi odnosno rekogniciji. Samo medicinsko ispitivanje trajalo je 49 dana, od 12. listopada do 30. studenog. «Ne mogu ne definirati odličnim stanje očuvanja tijela Svetog Leopolda, nad kojim je zadnje ispitivanje obavio 1976. prof. Virgilio Meneghelli – rekao je prof De Caro, voditelj stručnog tima -. U odnosu na prije 39 godina, koristeći se posljednjim tehnologijama, podvrgnuli smo svečeve relikvije CT-u pomoću kojeg smo snimili 3000 slika, koje su nam po prvi puta omogućile preispitivanje s upotpunjenom analizom i vanjskih i unutarnjih dijelove tijela. Na naše iznenađenje, utvrdili smo da su još uvijek prisutni dijelovi mozga i srca». Ovo otkriće je uistinu neobično, jer je poznato da se i u neraspadnutim tijelima svetaca “meki” organi u pravilu ne očuvaju poput ostalih dijelova tijela.

Nakon obavljenog medicinskog ispitivanja, prešlo se na rekonstrukcijske zahvate koji su podrazumijevali izradu nove maske za lice koja je napravljena po modelu iz 60-tih godina prošlog stoljeća koji se čuva u samostanu te premještanje samog tijela. Rad na premještanju tijela i smještanju u novi sarkofag povjeren je veroneškom stručnjaku Lineu Tabarinu. Nova maska na licu je izrađena od poliuretana, a ručno su je oslikale dvije umjetnice, časna sestra iz Napulja i profesionalna kazališna vizazištica iz Trevisa. Tijelo je položeno u novi sarkofag izrađen od prozirnog materijala. Sarkofag nosi latinski natpis: «Sanctus Leopoldus a Castronovo» koji u prijevodu glasi: «Sveti Leopold iz Herceg Novog». Za sam prijenos nabavljeno je i blagoslovljeno novo vozilo. Cjelokupni događaj izazvao je veliko zanimanje vjerničke javnosti te su tim povodom upriličene i konferencije za tisak od strane biskupijske i redovničke uprave te razna predstavljanja pratećih događanja. Oci kapucini najavili su i snimanje igranog filma o svetom Leopoldu čiju su režiju povjerili prokušanom redatelju Antonellu Bellucu koji u svom opusu ima uspješan film o Svetom Antunu Padovanskom. Cjelokupni projekt filma o Sv. Leopoldu bit će predstavljen krajem rujna.

Posmrtni ostaci svetih zaštitnika Jubileja stići će u Rim 3. veljače i tom prilikom bit će smješteni u baziliku Sv. Lovre izvan zidina. Po njihovom dolasku bit će služen prikladan obred dočeka i upriličeni razni duhovni sadržaji poput svetih misa, cjelonoćnog bdjenja, slavlja pomirenja što će se nastaviti u crkvi San Salvatore in Lauro u koju će relikvije biti prenesene. U petak, 5. veljače u svečanoj procesiji iz jubilejske crkve Sv. Spasa (San Salvatore in Lauro) koja će proći cijelom ulicom della Conciliazione, dva sarkofaga s relikvijama bit će donesena na Trg Sv. Petra, gdje će ih ispred bazilike dočekati kardinal Angelo Comastri, arhiprezbiter bazilike, te ih nakon molitve uvesti u baziliku. Tijela svetaca bit će izložena u glavnoj lađi bazilike Svetog Petra ispred oltara konfesije i tamo ostati za štovanje vjernicima sve do 11. veljače. Na Čistu srijedu, 10. veljače u istoj će bazilici papa predslaviti svetu misu pepelnice i poslati u svijet odabrane misionare milosrđa, svećenike koje je on odabrao i imenovao da budu posebni svjedoci Očeva milosrđa. Ima ih preko 1000, a dolaze iz svih krajeva svijeta. Sljedećeg dana, 11. veljače nakon jutarnje sv. mise u 7,30 moći svetaca bit će vraćene svetištima u kojima počivaju, koja su tijekom cijele godine odredišta iznimno velikog broja hodočasnika iz cijeloga svijeta. Jedan od hodačasnika bio je i danas sveti Ivan Pavao II, koji je prigodom kanonizacije sv. Leopolda izrekao sljedeće: «Sv. Leopold nije za sobom ostavio ni teoloških ni književnih djela, nije očaravao svojom kulturom, nije osnovao društvene ustanove. Za sve koji su ga poznavali on nije bio drugo nego običan fratar, malen, boležljiv. Bio je iznimno malenog rasta, služio se sa malo jednostavnih riječi i imao je jedva čujan glas. Njegova veličina bila je u darivanju samoga sebe, u osobnom žrtvovanju tijekom 52 godine svećeničkog života, u tišini, u povučenosti u skromnosti ispovjedničke sobice.»

Budući da su ova dva svetačka lika kao uzori vjere i sveti zaštitnici Jubileja nadahnjujući svjedoci Božjeg milosrđa, njihove relikvije će u ovoj Svetoj godini biti izložene štovanju i na drugim mjestima. Tako se s velikim nestrpljenjem očekuje dolazak relikvija Sv. Leopolda Mandića u Zagreb, gdje će osim u njemu posvećenoj crkvi u Dubravi od 13. do 18. travnja, biti izloženo i jedan dan u Zagrebačkoj katedrali.

dRT