Povijesno otvorenje jubilejske godine u Kotorskoj biskupiji

Sveta godina Milosrđa – izvanredna jubilejska godina koju je Sveti Otac Franjo inaugurirao za cijelu Crkvu 8. prosinca 2015. službeno je započela u Kotorskoj biskupiji u četvrtak 17. prosinca 2015. godine. Prvi put u povijesti je, papinom odlukom, omogućeno svakoj mjesnoj Crkvi da izravno i pobliže sudjeluje na slavlju Jubilejske godine, i to na poseban način otvaranjem Jubilejskih Vrata – Svetih Vrata Milosrđa u katedrali kao majci svih crkava jedne biskupije, te u drugim bazilikama i svetištima koje mjesni biskup odredi kao mjesta jubilejskog hodočašća i oprosta. U prošlosti je ova povlastica bila pridržana samo Vječnom Gradu i papinskim bazilikama. U skladu s tom milosnom odlukom Svetog Oca Franje, kotorska biskupija je započela slavlje Obreda otvaranja Vrata Milosrđa postajnom liturgijom koja je započela u crkvi Sv. Marije od Rijeke u narodu poznate pod imenom bl. Ozana, koja je ujedno konkatredrala i najstarije mjesto kulta u gradu Kotoru. Nakon uvodnih obreda, navještaja Evanđelja i čitanja odlomka iz bule «Misericordiae Vultus» (Lice Milosrđa), kotorski biskup, mons. Ilija Janjić se je s okupljenim svećenicima, redovnicama i narodom uputio u svečanoj procesiji ulicama grada do katedrale sv. Tripuna. Procesiju je uz zvuk zvona pratilo pjevanje psalama koje su predvodile sestre redovnice. Sam odabir crkve bl. Ozane za početak postajne sv. mise nosi u sebi dvostruko značenje: to je povijesno prva kotorska katedrala a i u njoj su relikvije sv. Tripuna bile položene prilikom dolaska u Kotor, nakon čega su prenesene u novoizgrađenu crkvu posvećenu njemu u čast.
Po dolasku pred glavni ulaz katedrale biskup je riječima «Otvorite širom vrata pravde, ući ćemo Gospodinu zahvaliti» otvorio Vrata milosrđa za Kotorsku biskupiju. Svečanim ulaskom i spomenom krštenja, nastavila se sveta misa koju je predslavio mons. Ilija Janjić uz koncelebraciju velikog broja svećenika kotorske biskupije kao i fr. Matijasa Farkaša, OP, priora dubrovačkog dominikanskog samostana sv. Dominika, koji je istog dana održao duhovnu obnovu za svećenike i redovnice kotorske biskupije.
U prigodnoj homiliji, biskup je istakao da je izvanredna Godina Milosrđa proistekla iz želje pape Franje da svi ljudi prihvate Krista: oni koji u njega vjeruju sad imaju prigodu svoju vjeru produbiti i obnoviti, a oni koji ga još nisu upoznali ili ga svojim životnim odabirima odbacuju, u ovoj Svetoj godini mogu spoznati njegovu ljubav i blizinu. Nadalje, biskup je upozorio da se vjernici moraju čuvati od uvjerenja da nemaju grijeha i isto tako prestati tražiti izlike i opravdanja: takvo ponašanje je svjesno odabiranje laži, kako nas opominje sv. Ivan: «Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama» (1 Iv 1,8). Biskup je nadalje podsjetio da naša grješnost, nikako nije zapreka za prihvaćanje Božje ljubavi, jer je Bog upravo zbog nje i postao čovjekom, kako bi našu slabu, grešnu narav pridigao i otkupio. Stoga je ova izvanredna Godina Milosrđa, kojom nam papa Franjo želi pružiti gotovo sva moguća sredstva za osobno obraćenje i spasenje, osobito važna za sve članove Crkve. «Evo vrijeme milosti, evo vrijeme spasa. Evo nam prilike da se vratimo Božjemo milosrđu, njegovoj dobroti. Ako smo osjetili da smo se svojim životom od Boga udaljili, sad je prilika da se vratimo. Godina milosrđa nas treba učiniti sretnima i pomoći nam da spoznamo duboku istinu da nam je Bog darovao život. Ako je nestalo milosti u našem životu, sada imamo priliku ponovno je zadobiti». Kao jedan od vidova posvješćivanja Božjeg neizmjernog milosrđa koje se osobito otkriva u sakramentu ispovijedi, biskup je najavio odluku o posebnom vremenu ispovijedanja u kotorskoj katedrali – manjoj bazilici, kada će na raspolaganju za ispovijed prema određenom rasporedu biti svi svećenici kotorske biskupije. Na taj način želi se svim vjernicima, domaćim i posjetiteljima omogućiti dodatna prilika za susret s Božjim milosrđem. Biskup je izrazio i nadu da će mnogim vjernicima kao dodatni poticaj na pristupanje sakramentu sv. Ispovijedi biti i papin odabir sv. Leopolda Mandića, kapucina rodom iz Herceg Novog, za jednog od zaštitnika Svete Godine Milosrđa. Sv. Leopold je cijeli svoj život posvetio molitvi za jedinstvo kršćana i «apostolatu ispovjedaonice» te je upravo zbog toga papa Franjo izabrao njega uz sv. Pija iz Pietrelcine za zaštitnika jubileja i za svjedoka Božje ljubavi i milosrđa prema grešnicima.
Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi katedralnog zbora pod ravnanjem prof. Andree Orlando, dok je na orguljama pratila prof. Lidija Molčanova. Druga vrata milosrđa bit će otvorena u konkatedralnoj crkvi Sv. Marije od Rijeke.